preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci

 > Naslovnica
Vijesti

Opasnosti Facebooka

Autor: Kristian Lalić, 21. 12. 2017.

Osim što je uvelike promijenila način komuniciranja i povezivanja putem Interneta, društvena mreža Facebook utječe i na naš svakodnevni život. Mreža je donijela mogućnost da jednostavno pratimo čime se bave naši prijatelji, dopisujemo se s njima putem poruka ili chata, postavljamo albume fotografija, glazbu koju volimo, igramo igre u kojima možemo kupiti virtualne predmete, pretplaćujemo se na praćenje obavijesti na profilima poznatih osoba ili političkih stranaka, biramo koga želimo pratiti više, a koga manje itd. 

Međutim, zlonamjerni korisnici su uvidjeli da im Facebook može poslužiti kao platforma za svoje zlonamjerne aktivnosti. Društvene mreže im omogućuju brzo širenje zlonamjernog sadržaja, a pritom osiguravaju određenu vjerodostojnost jer korisnici vjeruju svojim prijateljima. Mnogi korisnici su tehnički neobučeni i nedovoljno upoznati s postojećim prijetnjama. Zbog svega toga je vrlo važno biti upoznat sa svim načinima na koje djeluju napadači, a u tome pomaže čitanje ove brošure.


Izvor: http://www.cert.hr/opasnosti_facebooka
Priloženi dokumenti:
Opasnosti_Facebooka.pdf (838.33 KB)


Pristupna točka

>>Logo naše škole
>>VIRTUALNA KNJIŽNICA

>>Tražilica
Oglasna ploča
Korisni linkovi
>>Dvije,tri o...

Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:

Slavenske legende (Zadar, 1900.)Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.)Veli Jože (Ljubljana, 1908.)Lirika (Zagreb, 1910.)Istarske priče (Zagreb, 1913.)Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.)Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.)Stoimena (Zagreb, 1916.)Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.)Istarski gradovi (Zagreb, 1930.)Šarko (Zagreb, 1930.)Pastir Loda (Zagreb, 1939.)Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.)Putopisi (Zagreb, 1942.)  

CMS za škole logo
Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci / S. Radića 3, HR-35422 Adžamovci / www.os-vnazor-adzamovci.skole.hr / ured@os-vnazor-adzamovci.skole.hr
preskoči na navigaciju