Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Internet preglednici
Mozilla Firefox
Mozilla Firefox je besplatan open source web preglednik kojeg izdaje Mozilla Corporation. U siječnju 2010. godine Firefox je imao udio od 31.61% na tržištu web preglednika, čineči ga drugim najpopularnijim preglednikom iza Microsoftova Internet Explorera.
Za prikaz web stranica koristi Gecko layout engine, koji implementira većinu trenutnih web standarda.
Ovaj preglednik krasi velik broj dodataka, koji omogućavaju proširenje. Neka od proširenja služe za blokiranje reklamnih natpisa, integraciju sa Internetskim servisima kao što je Gmail, itd.
Dobavljeno iz: http://hr.wikipedia.org/wiki/Firefox
Safari
Safari je ime web preglednika kojeg je razvila američka tvrtka Apple Computer i dostupan je za operacijski sustav OS X. Prva inačica ovog preglednika izašla je 2003., i trenutno je jedini web preglednik koji dolazi u paketu s OS X-om. Logo preglednika Safari je kompas. Paralelno sa predstavljanjem iPhone-a Apple je razvio i mobilnu inačicu ovog internet preglednika pod nazivom Mobile Safari koji se posebno prilagođen pregledu na manjim ekranima i korištenju na slabijim uređajima poput mobilnih telefona odnosno mp3 playera.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Safari"
Opera
Opera je višeplatformski web-preglednik i Internetsko okruženje koje obavlja standardne zadatke povezane s Internetom, uključujući pregledavanje web stranica, slanje i primanje poruka e-pošte, upravljanje kontaktima, mrežno brbljanje i Widgete. Zatvorenog je koda i sva prava na Operu su pridržana. Operin perolaki mobilni web preglednik Opera Mini i najnovije verzije aplikacije za stolna računala besplatne su. Jedan je od najbržih, ako ne i najbrži, grafički web preglednik.
Operu razvija tvrtka Opera Software, sa sjedištem u Oslu, u Norveškoj. Radi na raznim operacijskim sustavima, uključujući velik broj verzija sustava Microsoft Windows, Mac OS X, Linux, FreeBSD i Solaris. Također se koristi u mobilnim telefonima, smartphone uređajima, Personal Digital Assistant uređajima, igraćim konzolama i interaktivnim televizorima. Tehnologija Opere također je licencirana od strane drugih tvrtki radi upotrebe u proizvodima, kao što je Adobe Creative Suite.
Sučelje Opere postalo je poznato po inovacijama u mogućnostima i upotrebi.
Google Chrome
Google Chrome je web preglednik otvorenog kôda kojeg razvija američka tvrtka Google. Stabilna inačica je dostupna za Microsoft Windows, Mac OS X i Linux operacijske sustave. Preglednik koristi Appleov WebKit layout engine za prikazivanje web stranica. Beta inačica aplikacije je izdana 2. rujna 2008. godine, a konačna stabilna verzija je uslijedila 11. prosinca 2008. Naziv dolazi od imena okvira grafičkog korisničkog sučelja (tzv. chrome) prisutnog kod web preglednika.
U rujnu 2008. Google je učinio dostupnim cjeloviti izvorni kôd aplikacije, uključujući i V8 JavaScript engine, pod nazivom Chromium. To omogućuje ostalim programerima da pregledaju sav kôd Chrome te da doprinesu u razvoju Mac OS X i Linux inačica. Dio kôda razvijen od strane Googlea je dostupan pod BSD licencom što znači da se može inkorporirati u aplikacije otvorenog, ali i zatvorenog kôda. Chromium sadrži istu funckionalnost kao i Chrome, no bez Googleova brandinga, automatskog ažuriranja te sa drugačijim logotipom.
Neke od značajaka Chrome preglednika su Incognito mod pregledavanja, veoma brzo izvršavanje JavaScript kôda (zahvaljujući WebKit-u), jednostavno sučelje, te u kasnijim inačicama dodaci (extensions), teme te mogućnost sinkroniziranja zabilježaka sa Google korisničkim računom. Prethodno navedeni Incognito mod je ubrzo preuzet i od strane drugih web preglednika kao što su Mozilla Firefox, Internet Explorer i Safari, dok Opera dobiva isti sa inačicom 10.50. Google je također izdao inačicu Chromea pod nazivom Chrome frame koja omogućava korištenje istoga unutar Internet Explorera.
Trenutna statistika (siječanj 2011.) Google Chrome stavlja na čvrsto treće mjesto TOP 5 preglednika sa 15.6% udjela na tržištu
Josipa Bićanić
I
Marta Grgić
.png){kind=logo}
