Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Voćarsku skupinu vode nastavnik Ivan Stojić i vjeroučitelj Mirko Čičak. Učenici će moći saznati sve o pripremljenosti voćnjaka, vidjeti probleme koji se javljaju u uzgoju jabuka. Kod učenika će se potaknuti svijest o potrebi prirodnog uzgoja voća.
Voćnjak je spreman za zimu
Nakon okopavanja, oko voćaka smo stavili stajski gnoj i slamu kako bi osigurali ishranu voćaka te zaštitili stabla od hladnoće u zimskim danima. Sada čekamo proljeće…
RADOVI U VOĆNJAKU
8.11.2012.
Današnji lijepi sunčani jesenski dan proveli smo u školskom voćnjaku. U jesen priroda se priprema za hladne zimske dane pa smo i mi pripremili naš voćnjak da lakše podnese zimske dane. Naš zadatak bio je okopati oko svakog stabla jabuke u širini krošnje. Kad smo došli u voćnjak dobili smo motike i krenuli smo okopavati. Manje voćke okopavao je jedan učenik, a veće voćke okopavala su dva učenika. Svi učenici su marljivo radili i okopavanje smo završili za sat vremena. Okopavanjem smo završili prvu pripremu za zimu. Drugi dan ćemo staviti stajski gnoj i slamu koji će biti hrana voćkama i štititi će stabla od hladnoće u zimskim danima. Tijekom cijele godine obavljamo potrebne radove u našem voćnjaku, a on nas nagradi slasnim i mirisnim jabukama. Sretan sam što ću u školi naučiti kako sačuvati od zaborava stare vrijednosti kao što su stare sorte jabuka. Sretan sam što učimo kako sačuvati i zaštititi prirodu za nas i za buduće učenike.
Ivan Vlainić, 7.a razred
.jpg)
Stanište – moja šuma
Evo ovako za početak, da kažemo što je stanište. Stanište je prirodno područje u kojemu žive živa bića. Upravo ulazimo u šumu, sigurno se pitate što je to šuma, e pa to je područje s mnogo drveća, biljaka i životinja. Kako sam ušla u šumu vidjela sam srnu, samo jednu pa je zato nazivamo jedinka. Vidjela sam mnogo ježeva, a ako ih ima više istih vrsta nazivamo ih populacijom. A kako u šumi ima puno raznih životinja to pak nazivamo životna zajednica. Vidjela sam srnu koja jede travu, a srnu pojedemo mi, to je hranidbeni lanac. U šumi ima ptica ježeva i drugih životinja.
Tamara Marošević 6.b
Hranilišta za ptice
Došlo je zimsko vrijeme . Hrane je sve manje pa smo odlučili napraviti hranilišta za ptice. U školi smo napravili razna hranilišta.
Glavni sastojak je pšenica.
Postavili smo hranilišta u voćnjak te se nadamo da nam ptice neće biti gladne.
EKOLOŠKO-VOĆARSKA SKUPINA
Recikliranje papira
Papir je materijal koji se upotrebljava za pisanje, crtanje itd.
U prošlosti za pisanje koristila se tkanina(svila). Papir se izrađivao ručno od bambusove trske, rižine slame i konoplje. Danas se za proizvodnju papira koristi papirni stroj. Stroj proizvede do 2000 m papira u minuti. Stroj godišnje može proizvesti i preko 250 000 tona papira.
Za jednu tonu papira potrebno je:
- Posjeći 12 stabala
- 240 000 litara vode
- 4700 kwh električne energije
Za istu količinu recikliranog papira potrebno je:
- Niti jedno stablo
- Samo 180 litara vode
- 2750 kwh električne energije
NA IZVANNASTAVNOJ AKTIVNOSTI RECIKLIRALI SMO PAPIR.
Prvo smo iskidali novine i izmiksali ih s mlakom vodom. Dobili smo gustu smjesu koju smo stavili na mrežicu. Pomoću sudopera smo iscijedili vodu i stavili na sušenje. To je bio prvi način. A drugi način izrade recikliranog papira je sljedeći: iskidali smo novine, stavili više mlake vode i izmiksali. Dobili smo rijetku smjesu. Smjesu smo stavili u drugu posudu s hladnom vodom i kroz sito ocijedili vodu. Ostavili smo ga da se suši. Dobili smo reciklirani papir po kojemu se može pisati.
Pogledajte prezentaciju o svjetskom danu Voda
Vrijedni voćari
Početkom proljeća, nakon orezivanja voćki, rane veće od 1 centimetar smo premazivali voćarskim voskom. To smo radili da bi zaštitili voćke od inficiranja. Zatim smo okopavali voćke i domar ih je pognojio sa humusom. To smo radili da bi voćka bila plodnija. Uklanjali smo lišajeve čeličnom četkom. A zadnje što smo napravili bilo je uklanjanje plodova da ih ne bi bilo previše i da se bolje razviju.
Ekološko-voćarska skupina
Ekološko – voćarska skupina
U ekološko – voćarsku skupinu uključeno je sedam učenika pod vodstvom učiteljice biologije i kemije Senke Šimunović. Glavni zadatak skupine je briga o školskom voćnjaku u Brđanima, ali su članovi skupine ujedno i mali ekolozi.
Tijekom školske godine izvodit će razne pokuse, izrađivati reciklirani papir, hranilišta za zimsku prehranu ptica pjevica te plakate za obilježavanje pojedinih ekoloških datuma.
Žuta zvijezda pred školom
Šafrani su procvjetali!
Prisjetimo se zašto smo ih posadili.
Žuti cvjetovi šafrana podsjećaju nas na žute Davidove zvijezde koje su Židovi bili prisiljeni nositi pod nacističkom vlašću i milijun i pol židovske djece i tisuće druge djece koja su umrla u Holokaustu.
Cvjetni kutak
U vrtu škole posijali smo sjemenke kadifa koje smo prošle godine prikupili. Sad čekamo da nam žuti i narančasti cvjetovi oboje vrt kako bi okoliš naše škole postao ljepši.
Ekološko-voćarska skupina
NOVOST U NAŠEM VOĆNJAKU
Kako bi naše voćke u voćnjaku donijele plod, moraju biti oprašene. Odlučili smo pomoći voćkama pa smo u naš voćnjak donijeli jednu zanimljivu vrstu životinja – solitarne pčele. Solitarne pčele ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju maticu, niti radilice, već sve rade same. Miroljubive su, ne ubadaju, dobri su oprašivači voćaka. Naše pčele žive u „kućici“ u kojoj se nalazi trstika gdje zasnivaju svoja gnijezda. Tijekom zime su u trstici, sve do proljeća.
Pčele smo smjestili u voćnjak na sigurno mjesto te smo se pobrinuli i za ptice koje dolaze u voćnjak. Na stabla smo postavili mala hranilišta koja smo prethodno izradili u školi. Ona služe za zimsku prehranu ptica.
Ekološko – voćarska skupina
Prije par mjeseci smo u voćnjak postavili solitarne pčele no njihovu košnicu su uništili nepoznati počinitelji koji ne shvaćaju važnost pčela za naš voćnjak i susjedni kraj.
Nabavili smo nove pčele te ih postavili usred voćnjaka. One su već izašle iz trstike i čekaju prve cvjetove da ih opraše.
Radovi u voćnjaku
Prošli tjedan učenici Ekološko-voćarske skupine i pojedini učenici 5.razreda uputili su se u voćnjak.
Vrijeme je orezivanja voćaka pa smo ponijeli škare. U voćnjaku nas je dočekao profesor Ivan Bašić iz Udruge „Živa zemlja“. On nam je objasnio i demonstrirao kako se orezuju stare sorte jabuka. Podijelili smo se u parove i učili samostalno orezivati voćke. Pomagale su nam i ravnateljica Marija Petričević te učiteljice Maja Mlađen i Senka Šimunović.
Nakon orezivanja smo i okrečili voćke, a sve to su pratili snimatelji iz Zajednice tehničke kulture koji će napraviti film o našem voćnjaku.
Ekološko-voćarska skupina
.png){kind=logo}
