preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci

Login
Pristupna točka

>>VIRTUALNA KNJIŽNICA

>>Tražilica
>>Dvije,tri o...

Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:

Slavenske legende (Zadar, 1900.)Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.)Veli Jože (Ljubljana, 1908.)Lirika (Zagreb, 1910.)Istarske priče (Zagreb, 1913.)Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.)Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.)Stoimena (Zagreb, 1916.)Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.)Istarski gradovi (Zagreb, 1930.)Šarko (Zagreb, 1930.)Pastir Loda (Zagreb, 1939.)Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.)Putopisi (Zagreb, 1942.)  

>>e-Škole

KORISNO

Školsko zvono

Raspored zvona :

     Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15

7. 13.20 - 14.05

 

  Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55

5. 16.00  - 16.45

6. 16.50  - 17.30

>>Korisno

PROSJEK OCJENA

>>Voćnjak

>> V.N. Nagrada

'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.

Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika. 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 10. 2016.

Ukupno: 389356
Ovaj mjesec: 2600
 

GRAFOMOTORIKA

Što je grafomotorika?

Jednostavno rečeno, grafomotorika je sposobnost držanja olovke i sposobnost pisanja. O njoj najčešće govorimo prije djetetova polaska u školu.

Veliki broj djece poznaje slova i brojke i prije polaska u školu, a neka djeca ih znaju i pisati. No, većina djece usvojiti će tehniku pisanja u prvom razredu. Za usvajanje te složene vještine kao što je pisanje, potrebne su određene sposobnosti: fina motorika šake, vizualna percepcija, koordinacija oko-ruka (okulomotorna koordinacija), te glasovna analiza i sinteza.

Može se reći da razvoj grafomotorike, odnosno svih vještina koje ona obuhvaća, počinje u dobi od 18 mjeseci i traje do polaska u školu. Ali grafomotorika se, osim razvoja, može i uvježbati, stoga je potrebno djetetu omogućiti aktivnosti koje mu u tome pomažu.

 

Razvoj motorike, vizualne percepcije i koordinacije oko-ruka u ranoj dobi

Da bi dijete kasnije moglo uspješno svladati vještinu pisanja, prvo mora proći kompletan motorički razvoj koji započinje razvojem grube motorike: sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje, trčanje, slaganje kocki, igre loptom.... Zatim se taj proces nastavlja razvojem fine motorike koja se odnosi na fine pokrete ruku i šaka: prvo hvatanje cijelom šakom, a zatim kažiprstom i palcem.

Za razvoj svih ovih vještina veoma su važne igračke različitih oblika i konstrukcija, knjige, olovke, igračke na navijanje pomoću kojih dijete razvija vještine poput hvatanja, držanja i ispuštanja, prebacivanje iz ruke u ruku, hvatanje lopte s obje ruke, slaganje kocki, puzzli ili drugih oblika, ubacivanje predmeta u posude s otvorima, te hvatanje sitnih predmeta palcem i kažiprstom čime se razvija pincetni hvat.

Također su važne i sve svakodnevne djetetove aktivnosti poput obuvanja, oblačenja, otkopčavanja i zakopčavanja gumbića, odlaganja jakne na vješalicu, samostalnog hranjenja, odmatanja bombona, vezivanja cipela, listanja knjige, brisanja pribora za jelo krpom i sl., koje se možda roditeljima na prvi pogled čine nevažnima, međutim, uvelike pomažu djetetu u savladavanju korisnih vještina koje će na važnosti dobiti upravo prilikom polaska u školu.

U svakodnevnoj igri ili u obavljanju svakodnevnih aktivnosti važno je da dijete isproba svoje mogućnosti, što znači da mu odrasli pomažu samo u onome što ono samostalno ne može izvesti.

 

Razvoj grafomotorike kod djece

Preduvjet za uspjeh u grafomotornim aktivnostima je razvijena fina motorika ruku.

Dijete s godinu dana počinje uzimati olovku ili bojicu, drži je cijelom šakom i počinje šarati po papiru. Knjigu u to vrijeme lista tako da okreće nekoliko listova odjednom. Zatim, u dobi od dvije ili dvije i pol godine već može listati knjigu tako da okreće list po list, a olovku počinje držati palcem, kažiprstom i srednjim prstom te može povlačiti kraće okomite i vodoravne linije. Od treće do pete godine dijete olovku drži s tri prsta, a prilikom pisanja miče cijelu šaku. S tri godine dijete može nacrtati krug, oko četvrte godine kvadrat, a s pet godina trokut.

S otprilike četiri i pol godine, a najkasnije do šeste godine hvat olovke postaje pravilan: dijete olovku drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjeg prsta) a prilikom pisanja pomiče samo prste. Ovaj hvat omogućava maksimalnu fleksibilnost i kontrolu pri pisanju što će djetetu kasnije omogućiti tečno i uredno pisanje.

U to vrijeme roditelji mogu početi upozoravati dijete na ispravan hvat olovke jer je mnogo lakše poučiti ga ispravnom hvatu u početku učenja pisanja, nego kasnije ispravljati pogrešno naučeni hvat (što duže dijete olovku drži pogrešno, to će kasnije teže naučiti ispravan hvat).

Neka djeca vrlo rano počinju šarati, bojati, crtati ili kopirati pisane znakove, dok druga ne pokazuju interes za aktivnosti olovkom. Ako dijete ne želi crtati i bojati, nije dobro nasilno provoditi vježbe grafomotorike. Naravno da ne treba odustati od poticanja tih aktivnosti, ali mu se za početak mogu ponuditi zamjenske aktivnosti za razvoj grafomotorike kao što su:

- crtanje kažiprstom po pijesku ili brašnu

- nizanje perli na konac

- prelijevanje vode u posudama

- trganje, rezanje, presavijanje i ljepljenje papira

- formiranje loptica od papira ili maramica

- oblikovanje raznih likova iz plastelina

- slaganje puzzli ili kocki

- slikanje prstima, kredom, pastelama, kistom

 

S vremenom, pravilnom izmjenom aktivnosti koje mu se čine zabavnima i interesantnima, dijete će doći do faze kada mu hvat olovke i kontrola nad njom više neće predstavljati problem i tada će biti spremno i za druge grafomotoričke materijale, kao što su bojanke, pisanke, slovarice.

Vrlo je važno podržati svaku djetetovu aktivnost i potaknuti dijete na samostalno istraživanje, dok kvaliteta konačnog uratka u ovoj fazi nije važna.

 

Vizualna percepcija

Kako bismo pripremili dijete na obveze koje ga očekuju s godinama, školske, ali i one druge, potrebno je što ranije pravilno potaknuti dijete kako bi razvilo vizualnu percepciju, pažnju i pamćenje. Vizualna percepcija služi za razumijevanje, analiziranje i interpretaciju okoline i od velike je važnosti za učenje čitanja, (zakonitosti), računanja i drugih vještina koje su potrebne za uspjeh u školi.

Vježbe se mogu provoditi s djetetom već od treće godine, samo je potrebno prilagoditi složenost zadataka dobi djeteta. Jedan od najjednostavnijih zadataka za razvoj vizualne percepcije je uočavanje sličnog, istog i različitog, te uočavanje razlika na slikama (Pronađi razlike). "Izbaci uljeza" također služi za razvijanje pažnje. Precrtavanje različitih predložaka je odlična vježba ne samo za razvoj grafomotorike, već i za pažnju.

 

Pisanje slova

Da bi dijete uspješno svladalo vještinu pisanja slova potrebno je prije toga:

- odrediti dominantnu ruku (ruku koju će koristiti za pisanje) - do pete godine dijete će pokazati sklonost korištenju jedne ruke u većini aktivnosti, pustite ga da samo odluči o tome u kojoj će ruci držati olovku i nemojte mu silom nametati korištenje desne ruke, odnosno nemojte pokušavati od ljevaka napraviti dešnjaka

- svladati pravilno držanje olovke

- držanje tijela u pravilnom položaju

- imati vizualnu predodžbu zadatka

- savladati crtanje prepoznatljivih crteža

- bojati unutar zadanih okvira

- precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut, romb)

 

Računalo i grafomotorika

Danas su djeci dostupne razne igre na računalima, tabletima i pametnim telefonima koje će im pomoći u prepoznavanju slova i brojeva, pomoći u razvoju logike, memorije, vizualne percepcije i motorike.

No, uz niz prednosti, korištenje računala u ranoj dobi ima i svoje nedostatke. Jedan od tih nedostataka je smanjena potreba crtanja i pisanja rukom na podlozi, što djeci uskraćuje razvijanje punog potencijala šake i prstiju, odnosno fine motorike ruku. Stoga, uz korištenje računala u nekim aktivnostima, djetetu svakako treba ponuditi i druge aktivnosti i igre. Također, potrebno je ograničiti djetetovo korištenje računala u dnevnoj aktivnosti te njegovu pažnju usmjeriti i na druge sadržaje te interakciju s drugom djecom ili odraslima.

 

Kako vježbati grafomotoriku?

Raznovrsnim aktivnostima možemo vježbati grafomotoriku ,finu motoriku kod djece:

Rad škaricama : izrezivanje izrađenih crteža, različitih oblika , zadanih shema

Igre spajanja točkica , rješavanja labirinta, dovršavanje crteža ( možemo raditi prema gotovim primjerima ili sami osmisliti i djetetu ispisati na papir)

 

Crtanje, pisanje prstima po brašnu ili kukuruznoj krupici

-možemo ispisivati:  slova koja  prethodno ispisujemo uz pomoć starijih na tvrđi papir ili različite linije ,oblike  

Mala matematika

Za ove igre možemo koristiti sve što već imamo kod kuće: lego kocke, karte za igru Uno ,papir u boji, karton, raznobojne pompone ( kuglice možeš izraditi od krep papira i plastelina) kvačice, kutije od jaja…

-potrebno je ispisati brojeve na papiriće, kartonske kartice i igra može početi…

 

 

preskoči na navigaciju