Natječaj za dopunu „Zavičajnog rječnika“

Molimo sve zainteresirane razrede da dopune naš školski „Zavičajni rječnik“ koji smo započeli pisati prošle godine.Ukoliko znate još koju riječ stranog porijekla koja se koristi u svakodnevnom govoru, a ne nalazi se na našem panou ili na web stranici škole, možete ju kandidirati.Na taj način možete osvojiti do 10 bodova za svoj razred u Natjecanju za najbolji razred.

Riječi možete predati školskoj knjižničarki do 11. ožujka.

Zavičajni je govor govor nekoga kraja ili zavičaja. Svaki zavičajni govor ima svoje posebnosti po kojima se razlikuje od ostalih. Govor našega kraja je štokavski s jekavskim ili ikavskim izgovorom. Jedno od obilježja našega zavičajnog leksika jesu brojne strane riječi. Razlog tomu leži u činjenici da je prostor Slavonije dugo vremena bio pod turskom okupacijom pa su nam Turci u naslijeđe ostavili mnogobrojne riječi iz svoga jezika. Osim turcizama u našem zavičajnom govoru brojni su germanizmi ili riječi iz njemačkoga jezika te mađarizmi ili riječi iz mađarskoga jezika.

One su glasovno i izgovorom prilagođene hrvatskom jeziku pa su postale dio našega govora te danas možda i ne osjećamo da su one stranoga porijekla. U novije vrijeme raste broj anglizama ili riječi iz engleskoga jezika koje nam ulaze u hrvatski jezik s razvojem tehnologije, posebice računalne.Turcizmi, germanizimi i mađarizmi odlaze u drugi plan jer ih danas upotrebljavaju uglavnom stariji ljudi, dok su mladima bliži anglizmi.Brojne su riječi nestale iz našega govora. Razlog tomu možemo tražiti u razvoju i modernizaciji. Primjerice, nazivi pojedinih dijelova konjske opreme mlađima su nepoznati zato što konji više ne služe kao radna snaga u polju pa ni riječi koje su ih označavale više nemaju svoju funkciju.Turcizmi, germanizmi i mađarizmi u našem su se zavičajnom govoru udomaćili. To što koristimo te riječi ne znači da ne znamo svoje hrvatske ili ih ne želimo upotrebljavati. Riječi iz drugih jezika prisutne su u gotovo svim drugim jezicima. Važno je da ne zaboravimo svoj hrvatski jezik, a isto tako i svoj zavičajni i mjesni govor. Treba se dičiti svojom baštinom, poštivati je i njegovati i ne dopustiti da padne u zaborav. Upravo zato osmi su razredi prikupili riječi karakteristične za svoja mjesta i načinili zavičajni rječnik. Zavirite u njega, možda ćete se podsjetiti nečega što ste ranije čuli, a možda ćete i naučiti nešto novo!