Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Travanj 2010.
Pripremila: Dijana Špoljarić, pedagoginja
Prema: Jelačić, Jerković: Djeca traže vrijeme
MOĆ TELEVIZIJE
Boravljenje pred televizijom, video, DVD-om ili računalom danas sigurno i bez najnovijih brojčanih pokazatelja zauzima prvo mjesto u izboru slobodnog vremena djece i adolescenata.
Utjecaj televizije na cjelokupan razvoj djeteta može se promatrati s tri gledišta:
Utjecaj na obiteljsku dinamiku
Istraživanja su pokazala da se vrijeme koje obitelj provodi zajedno gledajući TV povećava dok se istovremeno smanjuje vrijeme koje obitelj provodi u drugim socijalnim kontaktima kao što su susreti s rodbinom i prijateljima.
Komunikacija u obitelji se osiromašuje, osobito kada TV služi kao zamjena za roditeljsku komunikaciju. Upaliti crtić i posjesti dijete ispred ekrana često je dobar izgovor kada imate puno posla ili ste jednostavno umorni.
GLEDANJE TV-A ONEMOGUĆUJE:
razgovor, igre, obiteljske svetkovine, druženje, putem kojih dijete najviše uči i kroz koji se oblikuje njegov karakter.
Utjecaj na stil provođenja slobodnog vremena
Budući je televizija uvijek dostupna, uz to ne traži ulaganje napora, osobni angažman, kreativnost, razumijevanje, a ponajprije komunikaciju, vrlo lako stvara naviku i stil pasivnog provođenja slobodnog vremena.
Na taj način se vrlo jednostavno i lako zadovoljava potreba za zadovoljstvom i zabavom.
Prečesto dolaženje do zadovoljstva bez uloženog truda i napora čini da dijete pred zahtjevnim aktivnostima gubi motivaciju i interes.
Utjecaj na doživljavanje stvarnosti i ponašanje
Televizijski sadržaji najčešće djeci ne pružaju mogućnost doživljavanja stvarnosti onakve kakva ona jest. Stoga često idealima postaju nerealne i sanjalačke predodžbe koje mogu utjecati na ponašanje djeteta i njegov odnos prema svakodnevnim problemima.
Najviše rasprava se potiče po pitanju utjecaja nasilja s televizije na ponašanje djece. Djeca koja često gledaju nasilne scene na televiziji mogu postati «imuna» na doživljavanje nasilja, prihvaćati nasilje kao način rješavanja problema, imitirati nasilje s televizije ili se identificirati s određenim likovima, žrtvama ili nasilnicima.
DJECI NE TREBA ZABARANITI GLEDANJE TELEVIZIJE, NEGO POČETI RAZMIŠLJATI O TOME KAKO KORISTITI STVARNE MOGUĆNOSTI KOJE TELEVIZIJA PRUŽA I KAKO TELEVIZIJI U KUĆI DATI PRAVU MJERU.
Pitanje je: «Što učiniti za kvalitetniji život i provođenje vremena pred televizijom?».
U tom smislu mogu pomoći slijedeće sugestije:
Planirati vrijeme i sadržaj gledanja televizijskih programa, što vrijedi i za djecu i za odrasle. Odrasli upravo svojim primjerom mogu pokazati kako je kontrolirano i selektivno gledanje TV programa ono što nam može pružiti zadovoljstvo.
Kontrolirati što dijete gleda u odsutnosti roditelja, o tome razgovarati s djetetom.
Ograničiti vrijeme koje dijete provodi s televizijom.
Brinuti o primjerenosti sadržaja TV programa dobi djeteta.
Pogledati zanimljive i primjerene emisije zajedno s djetetom i o tome razgovarati, objasniti djetetu razliku između filma i stvarnog života.
Ne dozvoliti gledanje TV djetetu u kasnim večernjim satima jer ne samo da sadržaji mogu nepovoljno utjecati na dječji san, već i sami optički podražaji umaraju dijete i ono ne može mirno spavati.
Ne koristite TV kao dadilju jer ona ne može nadomjestiti sve ono što djetetu može i treba pružiti roditelj.
Pomoći djetetu u planiranju slobodnog vremena i odabiru njemu najprimjerenijih aktivnosti.
.png){kind=logo}
