Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Komunikacija između roditelja i djeteta
Na roditeljskim sastancima u 3. i 4. razredima matične škole održana su kratko predavanje i radionica na temu ''Komunikacija između roditelja i djeteta''.
Uvod u radionicu bila je mala vježba za roditelje. Svatko od roditelja je dobio listić koji je morao popuniti. Zadatak je bio pronaći roditelje koji imaju neku od osobina opisanih u kućicama. Kad su pronašli takvog roditelja morali su ga zamoliti da se potpiše u odgovarajuću kućicu. Nakon završetka vježbe uslijedio je razgovor. Koliko je koji roditelj prikupio potpisa? Kako su se osjećali? Kako su dolazili do informacija? Što bi se dogodilo da nije bilo međusobne komunikacije?
Cilj uvodne vježbe je taj da se uvidi potreba i važnost međusobne komunikacije, te kako se do rješenja problema (a u ovom slučaju to je popunjavanje kućica i pronalazak što većeg broja roditelja može doći jedino na način da razgovaramo, da komuniciramo.
Komunikacija nam je od iznimne važnosti u svakom segmentu života, a poglavito unutar obitelji. Ne postoji roditelj koji se ujutro budi smišljajući kako će djetetu zagorčati život. Ili ''Danas ću vikati, prigovarati i ponižavati svoje dijete u svakoj prilici''. No usprkos dobrim namjerama, neželjeni rat uvijek ponovno izbije.
Za sam početak dobro je definirati samu komunikaciju. Komunikacija je proces odašiljanja, prenošenja i primanja poruka, signala i informacija. Kada nešto želimo reći djetetu moguće je da nismo poslali poruku koju smo željeli. Možda ne znamo ili ne možemo reći tako da djetetu bude razumljivo primjerice kada kažemo: ''Nije lijepo obući se tako kada ideš u školu!'' i mi očekujemo kako će dijete zaključiti da se treba presvući, no nismo mu to dovoljno jasno rekli što mi želimo od njega (a to je da se presvuče).
Isto tako možda nešto nije u redu sa prenošenjem poruke, jer dijete možda glasno sluša muziku i nije nas čulo. Problem može biti i kod primanja poruka, npr. ako je dijete uplašeno, poruka koju smo mu uputili vjerojatno neće doći do njega jer je zaokupljen osjećajem straha.
Za rješavanje problema koji nam se ponekad pojave u komunikaciji postoje i neke određene smjernice koje bi svaki roditelj trebao imati na umu ukoliko želi poboljšati komunikaciju s djetetom:
Što nam znači izražavanje u ja-formi?
Obično se često i ne razmišljajući o tome izražavamo u TI-formi (ti si zločest, ništa ne valjaš i sl.).
Izražavati se u JA-formi znači preuzeti odgovornost za ono što kažemo, tj. biti direktan i konkretan. Izražavati se u ja-formi znači govoriti o osobnom doživljaju situacije, osobnim željama, potrebama i interesima. Važno je uključiti vlastite osjećaje, reći djetetu kako se osjećamo kada se ono ponaša na neodgovarajući način, primjerice: ''Ja, kao tvoja mama jako sam zabrinuta što bježiš od kuće. Ili , jako sam tužna, povrijeđena i nesretna kada se ti tako ponašaš.''
Bitno je da se usmjerite na ponašanja koja vam smetaju kod djeteta, krenete od vlastitih osjećaja u toj situaciji.
Nakon dijela predavanja s roditeljima smo prošli kroz par primjera izražavanja u ti i ja porukama, i za kraj su roditelji ispunjavali jedan mali upitnik. Isti takav upitnik ispunilo je i njihovo dijete, a nakon što ga je ispunio svatko od roditelja, razgovarali smo o tome koliko ima poklapanja u odgovorima.
Pedagoginja: Marina Uher
.png){kind=logo}
