preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci

Login
Pristupna točka

>>VIRTUALNA KNJIŽNICA

>>Tražilica
>>Dvije,tri o...

Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:

Slavenske legende (Zadar, 1900.)Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.)Veli Jože (Ljubljana, 1908.)Lirika (Zagreb, 1910.)Istarske priče (Zagreb, 1913.)Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.)Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.)Stoimena (Zagreb, 1916.)Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.)Istarski gradovi (Zagreb, 1930.)Šarko (Zagreb, 1930.)Pastir Loda (Zagreb, 1939.)Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.)Putopisi (Zagreb, 1942.)  

>>e-Škole

KORISNO

Školsko zvono

Raspored zvona :

     Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15

7. 13.20 - 14.05

 

  Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55

5. 16.00  - 16.45

6. 16.50  - 17.30

>>Korisno

PROSJEK OCJENA

>>Voćnjak

>> V.N. Nagrada

'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.

Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika. 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 10. 2016.

Ukupno: 393171
Ovaj mjesec: 94

 

Martina Kraus

 

Učenici:

Gregurić, Lucija

Lalić, Lara

Mirčić, Mihael

Oršulić, Paulina

Šimunović, Dora

Špehar, Sara

Tomašić, Melani

Turčin, Antonio

Vukovac, Petar

Vukšić, Lana

 

 

 

 




Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Heidi lektira
Autor: Sanja Bićanić Vukšić, 28. 1. 2014.


Klara       Djevojčica od dvanaest godina. Živjela je s tatom, gospođom Rottermeier. Baka joj je često dolazila u posjet. Blijedog uskog lica s dva plava oka, dobra, tiha je i povučena, pametna. Bila je nepokretna u kolicima i shrvana svojom bolesti. Najbolja joj je prijateljica bila Heidi. Voljela se družiti s Heidi. Heidi ju je odvela u planine gdje je i prohodala. To je bila njena najveća sreća.    

 

                 Djed :  Zovu ga čiko s planine. Živio je sam kao pustinjak visoko u planinama. Svi su ga se bojali jer je sa svojim kosmatim sijedim obrvama,onako bradat i zarastao izgledao kao kakav poganin ili Indijanac. Imao je oko sedamdeset godina. Imao je dvije koze. Bio je vrlo vrijedan, snažan i neobičan čovjek. Heidi j jako dobro utjecala na njega, potaknula ga je na ponovno druženje s ljudima. Jako je volio Heidi.

 

                 Petar:  Kozar, imao je jedanaest godina i nije išao u školu. Bosonog je i u laganim hlačicama trčkarao po planini. Svakog jutra čuvao je i vodio djedove koze na pašu. Bio je prijatelj djevojčici Heidi .   

 

 

            Klarina baka:          Dobra je i draga žena. Imala je lijepu sijedu kosu. Jako je voljela Klaru i često je posjećivala. Zavoljela je i Heidi. Na planini vodila je Klaru u šetnje i gledanje zalaska sunca. Jako se dobro razumjela s djedom i tako je povjerila svoju Klaru djedu na čuvanje.

 

                 Petrova baka:        Slijepa starica, bila je siromašna i voljela je presti,stara je i mudra, zna puno poslovica. Jako je voljela Heidi.

 

                 Deta:   Sestra Heidine majke, snažna djevojka koja je petogodišnju djevojčicu ostavila kod djeda u planini, jer je tada nije imala gdje ostaviti. Nakon nekog vremena došla je i odvela Heidi u Frankfurt, protiv Heidine volje.

                

                 Gospođica Rottermeier: Vodila je kućanstvo i nadzirala poslugu u kući gospodina Sesennmana. Brinula se o djevojčici Klari i ugađala joj po želji djevojčicinog oca. Gospođica Rottermaier bila je jako stroga prema Heidi.

 

                 Gospodin Sesennman:  Otac djevojčice Klare koju je mnogo volio. Često je putovao i uvijek donosio lijepe darove.

 

 

OPIS DOGAĐAJA:        Heidi je nabrala mnogo cvijeća i strpala ga u pregačicu htijući ga ponijeti kući i metnuti u sjeno na svom ležaju da bi joj i tamo mirisalo kao ovdje.

 

OPIS RAZGOVORA:veralo-penjalo,ledina-je visoravan u Alpama,sokoliti-hrabriti,poganin ili poganstvo-pojam u kojim se Kršćani i Židovi pridavali pripadnicima politeističkih regija,klada-cjepanica drveta,zuriti-gledati,duhati-puhati,metne-stavi,čabar-stara posuda za prenošenje sira,tratina-trava,jeza-strah,rezbarija-urezivanje,glodanje drveta,metal,plastike,mrcvariti-unakaziti,služničad-sluge,kmetovi,tintara-glava,gubica-usta,zabat-zidna ploha,mjed ili mesing-slitina bakra i cinka,vergl-mehanička glazbala,verglaš-sabirač,daždevnjak-salamandra,vodozemac duguljasta tijela,mastila-tinta,crnilo,težina boja,božur-biljka iz porodice žabnjaka,otpozdravljala-odgovor na pozdrav,pojata-prostor u štali gdje se drži sijeno,nadničar-pomoćni radnik,karanfil-cvijet.      

 

 

 DA SAM JA PISAC:    Knjigu bih završila kao književnica. Promijenila bih lik gospođe Rottenmeier jer je bila zločesta prema Heidi. Svoje prijatelje bih upoznala s likom Heidi jer je dobra i spremna je pomoći. 

 

OPIS PRIRODE:   Zar bi smo mogli ovdje sjesti, upita Klara. I Heidi je željela isto, pa sve troje sjedoše usred cvijeća. Klara sjeda prvi put u životu na suhu,toplu planinsku zemlju. To joj se  silno svidjelo. Oko nje su lelujali plavi zvončići, blistave ružice, crvena kičica, a naokolo se širio opojni miris mrke murke. Sve je bilo tako lijepo, tako lijepo.

 

OSNOVNA MISAO DJELAČemu nas uči,što poručuje: Dječji roman Heidi nas uči da uvijek trebamo pomagati, a poručuje nam da se dobro uvijek dobrim vraća.

 

 

   

                                                                                            Lektiru napisala:

 

                                                                                         Helena Vlainić 4.razred

 

 

 

 

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju